Dragi moji Nazorovci!
Ne znam jeste li do upisa u gimnaziju već stekli neka iskustva ili saznanja o radu školskih psihologa, a ako i jeste, vjerujem da se po njima jako međusobno razlikujete.
Jednako tako, i mi školski psiholozi se razlikujemo po svom znanju, iskustvu, motivaciji, načinu rada, osobnom stilu te ljubavi prema svom poslu.
Godinama sam se trudila i, zahvaljujući odličnoj suradnji s kolegama, uspjela postići da moj ured nipošto ne bude mjesto na koje se dolazi po kazni. Podsjećam, originalna zamisao je da školski psiholog bude stručni suradnik.
Dakle, psiholog nije osoba:
- koja je zadužena za držanje prodika učenicima koji ne uče, puno izostaju ili su nemirni na satu
- kod koje idu samo oni koji imaju nerješive probleme
- kod koje je sramota ići na razgovor jer time, kao, otkrivaš svoje slabe strane te priznaješ kako ne uspijevaš sam riješiti probleme
- kod koje idu “ludi”, …
Psiholog je osoba koja je tu kako bi vam pokušala pomoći ako:
- mislite da se niste najbolje snašli u novom društvu
- škola za vas predstavlja pretežak teret
- teško pronalazite razloge za dobro raspoloženje
- doživljavate veliku životnu promjenu (razvod roditelja, preseljenje, smrt bliske osobe, prekid ljubavne veze, …)
- imate ružno iskustvo koje biste nekome povjerili da vam bude lakše
- imate učestale tjelesne smetnje poput glavobolje, želučanih tegoba, problema sa spavanjem i sl.
- želite imati bolju sliku o sebi ili se želite bolje upoznati…
Prvo područje djelovanja je ekološki aspekt škole. Stečeni status ekoškole samo je širi okvir unutar kojeg se planira povećati ekološka aktivnost škole kroz predmetne aktivnosti i školske projekte.
Na taj način želimo našu školu pretvoriti u jednog od aktera lokalne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena.
Drugo područje djelovanja odnosi se na izvanučioničku nastavu za koju se kroz analizu ustanovilo da nije dovoljno zastupljena kroz rad s učenicima.
Kroz ovo područje poseban se naglasak želi staviti na ostvarivanje ishoda izvan učionice, čime se želi ukazati na moguće alternative klasičnom ostvarivanju ishoda u učionici.
Treće područje djelovanja je digitalni aspekt rada. To područje vidimo neodvojivo od prva dva spomenuta područja, s ciljem da sve ekološke i izvanučioničke aktivnosti imaju svoj digitalni dodatak, te na taj način učiniti digitalno uobičajenim načinom rada i razmišljanja.